Oprisavci

Oprisavci se nalaze 20-ak kilometara istočno od Slavonskog Broda uz rijeku Savu.Danas su u sastavu Brodsko-posavske županije. Iako je Sava često plavila ovaj kraj, život čovjeka je bio prisutan u dalekoj povijesti. Najstariji nalazi kod Oprisavaca i Poljanaca (na cijeloj Općini ima 19 lokaliteta) datiraju iz željeznog doba i nastavljaju se preko rimske povijesti, srednjeg vijeka do suvremenog doba.Ostaci naselja Kelta (dolaze u IV. st. Pr. Kr.) nalaze se upravo u Oprisavcima. I rimska civilizacija ostavlja snažne tragove (lokalitet Gajna).Rimljani su gradili putove, vojne i poštanske postaje prenoseći pismenost. Procvat je bio u III. st.; ali potkraj IV.st. prodiru barbarski narodi pustošeći Panoniju. Ovuda su prošli Vandali, Huni, Lngobardi, a početkom VII. st. ovo područje naseljavaju Slaveni. Prvi podaci o veličini Oprisavaca datiraju iz 1698. godine kada broje 20 kuća,a već 1730. godine 30. Zanimljivo je tumačenje imena sela i možda je najbliže istini vezano uz smještaj. Naime, Sava pravi polukrug kao slovo o, a samo selo je smješteno pri Savi pa daje naziv O PRI SAVCI, no ima više tumačenja.U srednjem vijeku oprisavačka je zemlja pripadala đakovačkom crkvenom vlastelinstvu, a pod Turcima brodskim spahijam.Turci su vladali ovim dijelom Slavonije više od 150 godina, no turcizmi su ostali do danas.Ustroj Vojne krajine ima posebno značenje za razvoj Oprisavaca jer postaje granica između Habsburške Monarhije i Turskog Carstva. Granica se nadzirala iz čardaka i stražarnica. Prema podacima iz 1718. u Poljancima je bio jedan čardak, a u Oprisavcima četiri. Čardaci su podizani na udaljenost od 4,5 km ,a stražarnice 1,5 km .Veći napredak selo je doživjelo u XIX.st.
	Od godine 1804. Oprisavci su župa a filijale su Kuti i Poljanci. Godine 1832. posvećena je nova zidana crkva koja nosi ime Uzvišenje sv. Križa. Do tada u Oprisavcima su bile crkve posvećene sv. Roka, sv. Augustina i sv. Šimuna i Jude. Do 1797. ovo je područje u crkvenom ustroju pripadalo Župi Garčin. Dakle, 14. 9. je crkveni god u Oprisavcima. Župa Oprisavci pripada Đakovačko- srijemskoj biskupiji.
Školstvo datira od 1831. Do danas su postojale četiri školske zgrade, a prva je bila drvena. Treća zgrada 1877. bila je izgrađena o općinskom trošku i radom mještana, a bila je najljepša zgrada u selu. Danas je obnovljena i u njoj su prostorije Općine, a dio je planiran za muzejski prostor. Zadnja školska zgrada otvorena je 29.9 1990. i u nju dolaze učenici iz devet sela (od 5. do 8. razreda). U drugoj polovici XIX. st. Oprisavci su imali 70 naseljenih kuća i više od 800 stanovnika. Najveći broj imali su 1961.- 1249, ali je 2001. broj pao na 955. Podaci iz novije povijesti govore da su i prvi i drugi svjetski rat ostavili snažni trag u životu mještana, ali od 50-tih godina XX. st. život se u mnogome promijenio o čemu svjedoče slijedeći podaci: Godine 1952. osnovano je Vatrogasno društvo 1953. izgrađena je makadamska cesta Oprisavci- Bicko Selo- Garčin 1955./56. škola postaje osmogodišnja. Izgrađen Zadružni dom. U selu postoji Poljoprivredna zadruga. 1960. u prostorije Zadružnog doma je smještena pošta. 1960.-1962. grade se betonske staze ispred kuća. 1971. prva autobusna veza. 1977. otvorena zdravstvena ambulanta. 1979. svečano je obilježeno postojanje 25. godišnjice konjogojske udruge. 1984. puštena u promet asfaltna cesta Ruščica- Oprisavci 1988. provedena telefonska mreža. 1990. otvorena nova škola. Gajna postaje zaštićeni krajolik. Tijekom Domovinskog rata 1992./93. pogođene su škola, crkva i centar sela. Napadom na selo 6.11.1993. poginula je učiteljica Kata Beraković. 1993. Oprisavci su središte Općine s devet sela: Trnjanski Kuti, Poljanci, Oprisavci, Svilaj, Prnjavor, Novi Grad, Stružani, Zoljani i Kupina. 1994. škola postaje samostalna. 1996. otvoren stočni sajam, ali kratkog vijeka.